Zatvori oglas

Laurene Powell Jobs, udovica Stevea Jobsa, nedavno je na poklon dobila računar sa veoma zanimljivom istorijom. Ovo je model Apple II, koju je sam Stiv Džobs donirao neprofitnoj organizaciji oko 1980 Fondacija Seva. Od svog osnivanja 1978. godine, ova dobrotvorna grupa je posvećena oftalmologiji u zemljama trećeg svijeta...

Donirani Apple II bio je veoma važan za organizaciju i korišćen je za obradu i analizu podataka vezanih za njene aktivnosti. U posljednje 33 godine, kompjuter je bio smješten u bolnici u Katmanduu, u Nepalu, većinu vremena pohranjen u podrumu klinike. Sada, godinama kasnije, ovaj rijedak komad se vraća Jobsovoj ženi i djeci. Gospođa Pauel je dala Džobsu kompjuter da obeleži 35. godišnjicu organizacije Ide Fondacija.

Dr. Larry Brilliant u Katmanduu, Nepal sa doniranim Apple II računarom.

U ovom slučaju, Apple II nije samo rijedak dio kompjuterske povijesti i tehnološko čudo svog vremena. Ovaj računar je vrijedan i iz mnogih drugih razloga. Ovo je jedan od rijetkih dokaza Jobsove dobrotvornosti i želje da nekome pomogne. Steve Jobs je oduvijek bio prepoznat kao veliki vizionar i pionir u oblasti tehnologije. Ali on sigurno nije bio filantrop. Na primjer, Jobsov najveći rival, suosnivač Microsofta i milijarder Bill Gates poznat je po astronomskim sumama koje redovno donira u dobrotvorne svrhe.

Međutim, Steve Jobs – za razliku od svoje supruge – nikada nije učinio ništa slično, a mnogi su ga opisali kao bezdušnog i sebičnog menadžera fokusiranog na jednu stvar, Apple. Tako je Steve Jobs u svojoj službenoj biografiji opisao Walter Isaacson. Međutim, sa ovim tvrdnjama ne slaže se dugogodišnji prijatelj porodice Jobs, fizičar i suosnivač pomenute organizacije Ide Dr. Larry Brilliant. 

Dr. Brilliant zna mnogo o povezanosti tehnološkog poslovanja i neprofitnih aktivnosti. Osnovao je filantropski ogranak giganta za oglašavanje i pretraživanje tzv google.org a ujedno je i predsjednik organizacije Skoll Global Threats, koju je osnovao suosnivač najvećeg aukcijskog servera eBay. Ali vratimo se na Seva fondacija i njegovu vezu sa Stivom Džobsom. Susret Jobsa i Larryja Brillianta bio je vrlo zanimljiv i poseban sam po sebi. Desilo se početkom 70-ih kada je Steve Jobs tražio inspiraciju i prosvjetljenje trekingom po indijskim Himalajima. Bos i obrijane glave potom nalete na Briljanta, koji je u to vrijeme tamo živio i u sklopu programa nadgledao borbu protiv velikih boginja Svjetska zdravstvena organizacija. 

Kasnije se Steve Jobs vratio u Sjedinjene Države i uspješno pokrenuo Apple. Krajem 70-ih, Jobs je iz novinskog članka saznao za Brilliantova dostignuća u Indiji, a pošto je već polako postajao milioner, poslao je Brilliantu ček na 5 dolara kako bi pomogao u financiranju novog projekta. Ide, čiji je cilj bio borba protiv katarakte u najsiromašnijim zemljama. Iznos nije bio prevelik, ali je pokrenuo talas novčanih donacija raznih kompanija i pojedinaca, a na Briljantov račun je za nekoliko nedelja sletelo 20 hiljada dolara, što je bezbedno omogućilo stvaranje projekta.

Osim novca, Jobs je donirao i spomenuti Apple II Brilliantu i cijeloj organizaciji Ide on je uveliko pomogao u cijeloj agendi. U to vrijeme, Jobs je također dodao ranu tabelu na računar VisiCalc i eksterni disk tada neviđenog kapaciteta. Prema Brilliantu, Jobs je tada rekao da je takvo pamćenje u osnovi nemoguće zauzeti. Na kraju krajeva, bilo je 5 megabajta!

Zanimljivo je da je donirani Apple II odigrao veoma značajnu ulogu u razvoju onlajn komunikacije. Helikopter koji je prevozio nekoliko oftalmologa jednom je morao hitno da sleti u blizini Nepala zbog kvara na motoru. Doktor Briljant je tada koristio Apple II, da omogući elektronski razgovor sa proizvođačem srušenog helikoptera, njegovim kolegama u Mičigenu i zvaničnicima koji koriste primitivni modem Svjetska zdravstvena organizacija. Uz pomoć svih uključenih riješio je popravku helikoptera, a cjelokupna komunikacija se odvijala preko interneta i tastatura, što je tada bilo nezapamćeno. Brilliant ovaj događaj smatra glavnom inspiracijom koja ga je kasnije navela da pokrene komunikacijski servis Dobro.

Za doktora Brilijanta se kaže da je do danas uvjeren da bi Steve Jobs umro tako prerano, sigurno bi na vrijeme skrenuo pažnju na dobrotvorne aktivnosti. Sudeći po brojnim razgovorima koje je ranije imao sa Jobsom. Međutim, tokom svog života, Jobs se fokusirao isključivo na Apple, izjavljujući:

Postoji samo jedna stvar koju mogu dobro uraditi. Mislim da mogu pomoći svijetu upravo sa ovom stvari.

Izvor: bits.blogs.nytimes.com
.