Zatvori oglas

Ovaj tip se bavi kompjuterima i Apple-om već nekoliko godina. Reč je dala reč, pa smo intervjuisali Ládu Janeček.

Zdravo Vlade, devedesetih godina u Češkoj su neki kompjuterski izdavači objavili specijalizovane dodatke fokusirane na Apple. Čak je objavljen i češki Apple fanzin, ali su svi ti časopisi nakon nekog vremena umrli.

Da, ovdje su izlazili specijalizirani časopisi ili dodaci u vrijeme kada su izdavači mogli platiti cijeli časopis samo iz prihoda od oglašavanja, a prihod od prodaje uopće nije bio potreban. Ovaj period je završio krajem 1990-ih, a time i mnogi ne samo Apple magazini - njihovi izdavači jednostavno više nisu mogli biti plaćeni. Bilo je malo čitalaca koji plaćaju, a oglašavanje se značajno smanjilo. A velike izdavačke kuće sada, sasvim razumljivo, izdaju samo one časopise koji donose profit. Tokom svoje novinarske prakse doživio sam više od jednog časopisa koji je izdavač ukinuo iako je bio profitabilan. I to je uradio samo zato što nije zarađivao dovoljno.

Šta vam je zapravo dalo ideju da izdajete tako usko specijalizovan časopis kao što je SuperApple Magazín?

Ovde je malo drugačije. Sve što radimo, radimo zato što uživamo i želimo to da radimo. Oduvijek smo razmišljali o časopisu kojeg se ne trebamo stidjeti ni mi ni čitaoci. A štampani časopisi definitivno još nisu na kraju svog života. Budući da moramo uočiti razlike između časopisa - u vrijeme kada mnogi od njih u osnovi samo "recikliraju" vijesti s weba i štampaju se na materijalu koji je sličan toalet papiru, razumijem sklonost čitatelja prema elektronskoj verziji ( jedan na iPad-u izgleda bolje od pretiskanog valovitog papira). Ali čak i štampani časopis može imati svoje mjesto ako se radi pošteno i s ljubavlju. Ako pretjeram, takav časopis može biti i "komad namještaja" u vašem interijeru i voljet ćete ga pospremiti u biblioteku i pogledati ga poslije. A to je ono što pokušavamo učiniti činjenicom da časopis sadrži originalne tekstove koji nisu preuzeti s weba, a papir je u osnovi najbolja stvar za štampanje časopisa. I drago nam je da čitaoci koje srećemo imaju isto mišljenje o tome.

I postoji još jedna dimenzija štampanog časopisa. I to je područje koje služi za prenošenje informacija. Ako u bilo kojem časopisu otvorite grafički dobro dizajnirani rašir na dvije stranice, cijela površina veličine A3 će biti udahnuta vama. I cijeli ekran od dvije stranice na vama djeluje potpuno drugačije nego isti prikazan na neuporedivo manjoj površini tableta od deset inča. Izgleda lijepo na iPad-u, ali vas neće staviti na guzicu. Papir ima tu sposobnost.

Ali kako želite da se takmičite s web-stranicom na kojoj se informacije objavljuju za nekoliko minuta iu časopisu u periodu od nekoliko sedmica? Zašto bi ljudi trebali kupiti štampani časopis?

I zašto bismo se takmičili sa njima? Posvećeni smo potpuno drugačijim područjima od web servera. Ne pokrivamo prvenstveno aktuelne vijesti, ali donosimo testove i teme koje nećete pronaći na web stranici. Fokusiramo se na dugovječne teme – na primjer, vodič koji dolazi uz svaki broj jednako je koristan na dan objavljivanja kao i za šest mjeseci od sada. Isto vrijedi i za upute u odjeljku Savjeti i trikovi ili o testovima. A za njih imamo čak i recenziju, zbog dobrih odnosa sa proizvođačima i distributerima, često prvi kod nas. Ukratko i dobro: dok jučerašnja web stranica često nije zanimljiva za čitanje, čak i pola godine star časopis ima gotovo istu vrijednost kao na dan kada je izašao.

A zašto štampani časopis ima smisla, rekao sam u prethodnom odgovoru, a ako neko ipak ne želi štampani časopis, mi od početka imamo i čisto elektronsku verziju.

Koliko će elektronskih verzija biti prodato, a koliko neće platiti "čitaoci"? Da li koristite bilo kakvu zaštitu od kopiranja za digitalnu verziju?

Elektronska prodaja čini otprilike deset posto ukupne prodaje i u apsolutnom broju premašuje naša očekivanja. Naravno, računam samo prodate elektronske verzije, a ne one koje poklanjamo besplatno kao bonus pretplatnicima na print. Zaštitu od kopiranja za nas upravljaju naši sistemi za izdavaštvo (koristimo Wooky i Publero), ali zapravo samo za vrijeme trajanja trenutnog izdanja. Kada se izda novo izdanje, svako ko ga je kupio na Publeru može ga preuzeti u PDF formatu za vlastitu upotrebu, kao što je arhiviranje. Vjerujemo da ako jednom platite časopis, trebali biste ga zauvijek imati u svojim rukama, bez obzira na to što se u budućnosti može dogoditi sa dobavljačem preko kojeg ste ga kupili.

A ako je časopis dostupan i van ovih ruta? Priznajem da radije ne gledam. Jednostavno - ako nema čitalaca koji plaćaju, neće biti ni časopisa. Dani kada se časopis mogao plaćati samo od prihoda od oglašavanja već su nekoliko godina prošlost.

Pripremate li neku vijest za čitaoce?

Programerski studio Touchart priprema alternativni čitač za one koji ne žele koristiti univerzalna rješenja poput Publeroa ili Wookya i koji žele čitati časopis samo na svom iPadu koristeći Kiosk. Međutim, primarni kanal distribucije će i dalje biti multi-platformski Publero, koji vam omogućava da čitate časopis na iOS, Android ili desktop računarima, bez obzira na operativni sistem koji se koristi.

Pripremamo i projekat za novi mjesečnik koji će biti fokusiran samo na iOS uređaje sa nešto drugačijim fokusom od SuperApple Magazín. Bit će to elektronski interaktivni časopis namijenjen samo iOS uređajima, koji će pripremati nova redakcija koju trenutno gradimo. Gledaj naprijed.

I da ne zaboravimo: pod imenom SuperApple on the road, pripremamo seriju društvenih neformalnih druženja svih korisnika i ljubitelja proizvoda sa zagrizenom jabukom. Time nastavljamo tradiciju legendarnih Brno Apple susreta, koji su oduvijek uživali veliko interesovanje. Bićemo na svakom sastanku, odlična atmosfera i prikaz zanimljivih Apple proizvoda i dodataka koje trenutno testiramo u redakciji. Međutim, ovoga puta nećemo se fokusirati samo na Brno i Prag, već ćemo redovno organizovati ovaj susret u nekom od gradova naše republike. A počinjemo već 11. oktobra u 17 sati u restoranu Goliáš u Olomoucu. Ako ste u okolini, dođite i razgovarajte o svim stvarima apple.

Koliko će često biti sastanci i gdje?

Pokušat ćemo održavati sastanke barem jednom u dva mjeseca, a možda i češće ako postoje odgovarajuća sazviježđa. I želimo se prvenstveno fokusirati na regionalne gradove - prvi je Olomouc, drugi će biti Ostrava, a o redoslijedu ostalih gradova odlučuju direktno građani glasanjem o roadshow.superapple.cz.

Ranije ste radili u Živa.cz. Kako si te, aplikant, odveo tamo? Zar niste bili tamo zbog egzotike?

Nije. Općenito rasprostranjena ideja da na Živa.cz i Computeru postoje samo PC ljudi (koje su toliko simbiotske redakcije da se ne mogu ni razdvojiti) zapravo je daleko od istine. Malo je redakcija kosmopolitskih kao Živě ili Computer, redakcija sa tako visokom koncentracijom raznih kompjuterskih alternativa i iskustvom s raznim kompjuterskim čudnostima po kvadratnom metru kao ovdje, koju biste također teško mogli pronaći.

Možda je bilo drugačije od početka. Znate, pridružio sam se tadašnjem Computer Pressu kao urednik nakon rata 2000. godine, a tada sam bio pomalo egzotik sa svojim penzionisanim PowerBook-om sa Mac OS-om 8.6. I to iz vrlo praktičnog razloga: Classic i njegovo kodiranje češkog jezika nije bilo baš kompatibilno s ostatkom svijeta u to vrijeme, a ako ste zaboravili izvršiti konverziju prije objavljivanja, imali ste problem. Preživeo sam sa ovom opasnom konfiguracijom sve vreme dok sam bio glavni urednik MobilManije, a kada sam kasnije prešao u Kompjuter i Živu, već sam imao potpuno sigurnog Pantera sa stanovišta češkog jezika i sajta.

Članci na superapple.cz su licencirani pod Creative Commons. Šta vas je dovelo do ove neobične odluke?

Sve se mijenja i prirodno je da i naša web stranica prolazi kroz ovaj razvoj. Od početka nam je bio cilj da to napravimo prvenstveno za zajednicu i tu želju ispunjavamo i sada. Do sada smo zahtjeve za pružanje informacija koje smo objavili od strane SuperApple.cz uvijek rješavali pojedinačno i uvijek na zadovoljstvo obje strane. Sada će sve biti lakše, jer sadržaj koji mi objavljujemo ide pod Creative Commons licencom, točnije njegova CC BY-NC-ND 3.0 varijanta, koja je u suštini odlična za svakoga ko kreira sadržaj za ljude, a ne za svoje zadovoljstvo ego. I istovremeno pruža dovoljnu zaštitu u slučaju da neko želi da iskoristi vaš rad za vlastito bogaćenje.

Na kraju krajeva, mi smo u dvadeset prvom vijeku, pa zašto ne bismo i modernizirali pogled na autorska prava na webu. Do sada popularna formulacija "Sva prava zadržana - distribucija sadržaja bez pismene saglasnosti je zabranjena" možda već zvoni i na drugim sajtovima.

Koja je razlika između Appleovih obožavatelja sada i prije deset godina?

Tako ste prije deset godina mogli nabrojati navijače na prste i sretali ste automobil sa zalijepljenom jabukom najviše nekoliko puta godišnje. Danas je gotovo svaka treća osoba prekrivena jabukom. Ranije je Apple, zbog svog fokusa i apsolutno ludih cijena, bio uglavnom domen profesionalnih grafičkih dizajnera. Kada smo se okupili na okupljanju, prosečna starost grupe bila je deset godina starija nego danas.

Danas je Apple jednostavno masovna afera, kao i veliki dio obožavatelja. Koriste Apple jer im jednostavno odgovara i ne čine ga beskorisnom naukom. A u isto vrijeme, nisu tako zagriženi fanovi kao nekada - ako na tržištu izađe proizvod koji im više odgovara, lako će se prebaciti na njega.

Nije li to šteta? Prije je zajednica više pomagala jedni drugima... Nije li ciljanje novih kupaca malo kontraproduktivno?

Ne baš. Nekoliko onih koji vikaju u diskusijama na raznim serverima su tako mali dio zajednice da to ne utječe značajno na nju. Kada lično upoznate druge uzgajivače jabuka, oni su potpuno drugačiji ljudi – otvoreni, voljni pomoći i strastveni oko cilja.

Također ne mislim da je ciljanje novih kupaca kontraproduktivno. Samo zahvaljujući njemu Apple zarađuje i stoga samo zahvaljujući njemu ima dovoljno sredstava da može razvijati nove tehnologije i nove proizvode onako kako želi. I ako je nekolicina glasnogovornika oporezovana zbog te činjenice, neka bude tako.

U posljednje tri godine o Appleu se dosta pisalo i na češkom internetu. Kakav je po vama nivo i kvalitet objavljenih informacija?

Vjerovatno nije na meni da ocjenjujem kvalitet objavljenih informacija. Ako data informacija ima svoju publiku i čitaoce, onda vjerovatno nije beskorisna. Mislim da je glupo pokušavati ugoditi svim vrstama čitatelja, a ovo je ono što mi se zapravo sviđa na češkoj Apple sceni: umjesto konkurencije, saradnje, umjesto jednog članka na pet web stranica, čitatelj pronalazi pet različitih perspektiva na ista tema.

Šta mislite o Appleovom trenutnom pravcu? Kako doživljavate kadrovske uloge?

Trenutni pravac Applea je zapravo razumljiv, iako mi se dopao raniji fokus više na profesionalnu sferu. Čak je i Apple zapravo samo kompanija koja – ako želi da ispuni svoje ciljeve – mora zarađivati. I oni vrlo dobro znaju koji segment tržišta im najviše zarađuje i on se kreće u tom smjeru i nastavit će se kretati.

A kadrovske liste? Oni su zapravo i razumljivi. Bilo je mnogo ljudi u kompaniji koje je Steve Jobs direktno doveo, a Jobs je bio taj koji ih je mogao zadržati u Appleu. A nakon njegovog odlaska uslijedili su i odlasci ovih ljudi koji su otišli tražiti svoju sreću negdje drugdje.

Šta mislite da bi Apple trebao poboljšati?

Po mom mišljenju, Apple bi trebao više slušati šta njegovi kupci misle o njemu i prije svega popraviti greške koje ih muče. Ili bi barem trebao pokušati ostaviti utisak da ih sluša. Odličan primjer za sve njih je nova ikona aplikacije Maps u iOS-u 6 koja navigira pogrešnim izlazom iz dovoda autoputa. Ova ikona je bila ista tokom beta testiranja ovog sistema i o njoj se dosta pisalo. I na opšte iznenađenje, ista ikona je netaknuta čak iu konačnoj verziji sistema.

Dakle, čemu zapravo služe ovi beta testovi? Je li zaista bio toliki problem popraviti jednu malu ikonu koju čak i prosječan amater može popraviti u Gimpu za nekoliko minuta? I upravo ovako Apple zabrlja stvari. Kompanija koja je izgradila svoju reputaciju na posvećenosti detaljima sada ignoriše detalje, čak i nakon što je o njima znala dovoljno dugo. A to je pogrešno i svakako treba promijeniti.

Hvala na intervjuu.

.