Zatvori oglas

Steve Jobs nije radio u Appleu, čiji je suosnivač, od njegovog početka do danas. Ali šta je uradio između?

Steve Jobs, zajedno sa Steveom Wozniakom i Ronaldom Waynom, osnovao je kompaniju 1. aprila 1976. godine. U to vrijeme se zvala Apple Computer, Inc. Nakon nekoliko uspješnih godina, Steve Jobs je 1983. godine uvjerio tadašnjeg izvršnog direktora PepsiCoa - Johna Sculleya da sarađuje sa nezaboravnom izjavom: "Želiš li nastaviti s prodajom svježe vode do kraja života, ili želiš poći sa mnom i promijeniti svijet?"

Sculley je napustio obećavajuću poziciju u PepsiCo-u i postao izvršni direktor Applea. Prvobitna veza Jobs & Sculley dua djelovala je nepokolebljivo. Štampa ih je voljela i oni su praktično postali glasnogovornici kompjuterske industrije. Godine 1984. Jobs je predstavio prvi Macintosh računar. Ali prodaja nije blistava. Sculley pokušava reorganizirati Apple. On spušta Jobsa na poziciju na kojoj on praktično nema utjecaja na vođenje kompanije. Nastaju prvi ozbiljni sukobi, u ovoj atmosferi Wozniak napušta Apple.

Jobs intrigira i pokušava ukloniti Sculleyja. Šalje ga na poslovno putovanje u Kinu koje je on izmislio. Ali Sculley sazna za to. Poslovi se zauvijek zatvaraju, daju otkaz i ostavljaju Apple s nekoliko zaposlenika. On prodaje sve dionice i zadržava samo jednu. Ubrzo nakon toga osniva kompaniju NeXT Computer. Mali tim inženjera razvio je prilagođeni NeXT računar sa Motorola 68040 procesorom, štampačem, operativnim sistemom i skupom razvojnih alata. Godine 1989. prva finalna verzija NeXTSTEP-a ugledala je svjetlo dana.

Crni kompjuter je nekoliko godina ispred konkurencije. Stručnjaci su uzbuđeni zbog Jobsovog novog proizvoda. Kupci su oprezniji, kompjuter se slabo prodaje. Cijena je previsoka. Sama fabrika je zatvorena, proizvedeno je samo 50 kompjutera.000. NeXT Computer, Inc. preimenuje u NeXT Software, Inc. NeXTSTEP operativni sistem je portovan na Intel, PA-RISC i SPARC procesore radi lakše prenosivosti. NeXTSTEP je trebao postati sistem iz 1993-ih. Ali bio je daleko od ostvarenja ovog cilja.

NeXTSTEP je baziran na BSD Unix izvornom kodu sa Univerziteta Kalifornije u Berkliju. To je objektno orijentisani Unix, u poređenju sa konkurentskim Mac OS-om i Windowsom, stabilan je i ima odličnu podršku za mrežne alate. Display PostScript Level 2 i implementacija tehnologije True Color koriste se za prikazivanje i štampanje dokumenata. Multimedija je nešto što se podrazumeva. NeXTmail e-pošta podržava ne samo datoteke u formatu obogaćenog teksta (RTF), već i zvuk i grafiku.

Prvi internet pretraživač WorldWideWeb takođe je razvijen na NeXTSTEP platformi. John Caramack je kreirao dvije od svojih najpopularnijih igara na NeXTcubeu: Doom i Wolfenstein 3D. Biser je u tome što je 1993. NeXTSTEP podržavao šest jezika - uključujući češki.

Poslednja stabilna verzija sistema je označena kao 3.3 i objavljena je u februaru 1995. godine.

U međuvremenu, problemi Appleu dolaze sa svih strana. Prodaja računara opada, radikalna modernizacija operativnog sistema se stalno odgađa. Steve Jobs je angažovan 1996. godine kao vanjski konsultant. Trebalo bi pomoći pri odabiru već spremnog operativnog sistema. Sasvim iznenađujuće, 20. decembra 1996. Apple kupuje NeXT Software, Inc. za 429 miliona dolara. Jobs postaje "privremeni" izvršni direktor sa platom od $1 godišnje.

NeXT sistem je tako postavio temelje za razvoj Mac OS operativnog sistema. Ako mi ne vjerujete, pogledajte opširan video ispod u kojem mladi Steve Jobs, bez svoje sadašnje uniforme, predstavlja NeXT operativni sistem. Elementi koje poznajemo iz trenutne verzije Mac OS-a prepoznatljivi su na svakom koraku.

Bilo da je u pitanju prikazani dock ili meni pojedinačnih aplikacija, pomeranje prozora uključujući prikaz njihovog sadržaja itd. Ovde jednostavno postoji sličnost, i to ne baš mala. Video takođe pokazuje koliko je NeXT bio bezvremenski, uglavnom zahvaljujući tome što je stvorio odličan Mac OS operativni sistem, koji toliko hvale obožavatelji i korisnici Apple-a.

Izvor: www.tuaw.com
.