Zatvori oglas

Rat megapiksela za kompaktne kamere već je uobičajena praksa, ali mobilni telefoni nisu mnogo učestvovali. Većina mobilnih telefona ostaje relativno niska u smislu megapiksela i na kraju ima oko 8 Mpix. Ali šta je zaista važno za kvalitetne fotografije? Da li je 41 Mpix zaista potreban?

Senzori

Vrsta i rezolucija senzora su svakako važni, ali samo u određenoj mjeri. Veliku ulogu igra i kvalitet optičkog dijela, što je najveći problem kod mobilnih telefona. Ako optika nije kvalitetna, ni rezolucija od 100 Mpix vas neće spasiti. S druge strane, iza visokokvalitetne optike, senzor veće rezolucije jednostavno se može pokazati. Drugi važan pokazatelj pored rezolucije je tip senzora kao i konstrukcija pojedinačnih fotoćelija.

Zanimljiva je tehnologija Senzor sa pozadinskim osvetljenjem, koji Apple koristi još od iPhonea 4. Prednost je što ovaj tip senzora može uhvatiti otprilike 90% fotona, umjesto uobičajenih oko 60% za klasični CMOS senzor. Ovo je značajno smanjilo nivo digitalnog šuma od kojeg CMOS senzori generalno pate. Što je još jedan bitan pokazatelj kvaliteta. U uslovima lošeg osvetljenja, šum se pojavljuje veoma brzo na slici i može u velikoj meri da naruši kvalitet fotografije. A što je više megapiksela u malom prostoru (ili što je senzorska ćelija manja), to je buka uočljivija, što je i glavni razlog zašto se fotomobili općenito drže zemlje u ratu megapiksela, a Apple se zadržao na 4 Mpix kod iPhonea 5 i samo sa iPhone 4S je prešao na 8 Mpix, gdje je iPhone 5 ostao.

Hajde da izoštrimo

Vrlo je važna i sposobnost optike da fokusira... u dalekoj prošlosti (iPhone 3G) sočivo je bilo fiksirano i fokus je bio fiksiran na određenoj udaljenosti – uglavnom na hiperfokalnoj udaljenosti (tj. dubina polja se završava tačno na beskonačnost i počinje što bliže kameri) . Danas je velika većina telefona sa kamerom prešla na optiku sposobnu za fokusiranje, Apple je to učinio sa iPhone 3GS sa iOS 4.

Digitalna kamera

Drugi važan dio je procesor slike, koji se brine o interpretaciji podataka sa senzora u rezultirajuću sliku. Vlasnicima digitalnih SLR fotoaparata vjerovatno je već poznat RAW format, koji ovaj procesor "zaobilazi" i zamjenjuje ga samo softverom na računaru (ali danas i na tabletima). Procesor slike ima nekoliko zadataka - uklanja šum (softver), balansira belu (tako da tonovi boja odgovaraju stvarnosti - zavisi od osvetljenja na fotografiji), igra se sa tonalitetom boja na fotografiji (zelena i plava zasićenost se dodaje za pejzaže, itd...) , ispravi kontrast fotografije i druga manja podešavanja.

Postoje i senzori koji imaju tačno tih 40 Mpix i koriste "trik" da smanje šum... Svaki piksel je interpoliran iz više fotoćelija (piksela na senzoru) i procesor slike pokušava da pogodi pravu boju i intenzitet za taj piksel . Ovo obično radi. Apple se još nije približio sličnim tehnikama i tako ostaje među boljim. Još jedan zanimljiv trik pojavio se relativno nedavno (i još nije korišten u praksi ni s jednim fotomobilom) - Dual ISO. To znači da polovina senzora skenira sa maksimalnom osetljivošću, a druga polovina sa minimalnom osetljivošću, i opet se dobijeni piksel interpolira pomoću procesora slike – ova metoda ima verovatno najbolje rezultate suzbijanja šuma do sada.

Zum

Zum je takođe praktična karakteristika, ali nažalost nije optički na mobilnim telefonima, već obično samo digitalni. Optički zum je očigledno bolji – nema degradacije slike. Digitalni zum radi kao obično izrezivanje fotografija, tj. ivice se izrezuju i slika se tada čini uvećanom; nažalost nauštrb kvaliteta. Neki proizvođači idu putem senzora od 40 megapiksela, na kojima je digitalno izrezivanje lakše - od toga se može mnogo toga uzeti. Rezultirajuća fotografija se zatim konvertuje iz visoke rezolucije na nivo od otprilike 8 Mpix.

[do action=”citation”]Dobru fotografiju ne pravi kamera, već fotograf.[/do]

Iako u ovom slučaju neće doći do suštinske degradacije rezolucije (nakon snimanja, fotografija je uvijek manja od stvarnog broja tačaka na senzoru), doći će do degradacije na nivou senzora, gdje su pojedinačne tačke manje i samim tim manje osjetljiv na svjetlost, što nažalost znači i više buke. Ali generalno, to nije loš način i ima smisla. Vidjet ćemo hoće li Apple slijediti primjer sa novim iPhoneom. Na sreću za iPhone, postoji dosta uklonjivih objektiva koji mogu dodati optički zum uz minimalan utjecaj na kvalitetu – naravno, puno ovisi o kvaliteti optičkih elemenata.

munja

Za fotografisanje u mraku, većina mobilnih telefona danas već koristi „fleš“, odnosno bijelu LED diodu, ili ksenonski blic. U mnogim slučajevima radi i pomaže, ali u fotografiji općenito, blic na osi smatra se najgorom grozotom. S druge strane, upotreba eksternog blica (većeg i težeg od mobilnog) je prilično nepraktična, pa će off-axis blic još dugo ostati u domenu poluprofesionalnih i profesionalnih fotografa u DSLR kategoriji. Ali to ne znači da se iPhone ne može koristiti za portretne fotografije na profesionalnom nivou.Na kraju krajeva, pogledajte i sami profesionalnu fotografiju uz iPhone 3GS.

[youtube id=TOoGjtSy7xY width=”600″ visina=”350″]

Kvalitet slike

Što nas dovodi do opšteg problema: „Ne mogu da napravim tako dobru fotografiju bez skupe kamere.“ Pogrešno. Možeš. Dobru fotografiju ne pravi kamera, već fotograf. Digitalni SLR fotoaparat sa skupim kvalitetnim objektivom uvijek će biti bolji od mobilnog telefona, ali samo u rukama iskusnog fotografa. Dobar fotograf će napraviti bolju fotografiju mobilnim telefonom od većine nefotografa sa skupim SLR fotoaparatom - često i sa tehničke tačke gledišta.

Dijelimo slike

Osim toga, velika prednost pametnih telefona i iOS-a općenito je veliki broj aplikacija za uređivanje fotografija i njihovo jednostavno i brzo dijeljenje, koje sam iOS stalno unapređuje i proširuje. Rezultat je da je fotografija sa iPhone-a spremna i podijeljena za nekoliko minuta, dok put od SLR fotoaparata do društvenih mreža traje nekoliko sati (uključujući i put kući i obradu). Rezultati su često vrlo slični.

iPhone 4 i Instagram vs. DSLR i Lightroom / Photoshop.

Ugrađena aplikacija u iOS-u prilično je sposobna sama po sebi. Za zahtjevnije korisnike opet postoji velika grupa aplikacija namijenjenih naprednijim korisnicima sa većim izborom opcija. Aplikacija nudi vjerovatno najviše mogućnosti PureShot, čiju recenziju pripremamo za vas. Zatim imamo drugi set aplikacija na raspolaganju za uređivanje fotografija. Posebna grupa su aplikacije koje podržavaju i snimanje fotografija i naknadno uređivanje - na primjer, odlično Kamera +.

Možda je jedino ograničenje iPhone-a fokus… odnosno mogućnost ručnog fokusiranja. Postoje fotografije kada inače vrlo dobar autofokus zakaže i tada je na vještini fotografa da "zaobiđe" ograničenja i napravi fotografiju. Da, napravio bih bolju fotografiju sa manje šuma sa SLR kamerom i makro objektivom, ali kada se poredi iPhone i "običan" kompaktni fotoaparat, rezultati su već vrlo blizu, a iPhone obično pobjeđuje zbog mogućnosti da odmah obradite i podijelite fotografiju.

Teme:
.