Urednici Washington Posta odlučili su se fokusirati na stvarnu privatnost korisnika. Zahvaljujući posebnom softveru, otkrili su da iOS aplikacije često šalju podatke na nepoznata odredišta bez znanja svojih vlasnika.
Ukupno je bilo preko 5 servisa koji su hvatali događaje u aplikaciji i slali ih dalje. Ovako počinje uvodna riječ:
Tri je ujutro. Imate li pojma šta vaš iPhone radi?
Moj je bio sumnjivo zauzet. Iako je ekran isključen, a ja se odmaram u krevetu, aplikacije šalju gomilu informacija kompanijama o kojima nemam pojma. Vaš iPhone vrlo vjerovatno radi isto, a Apple bi mogao učiniti više da to spriječi.
Preko desetak marketinških, analitičkih i drugih kompanija koristilo je moje lične podatke tog ponedjeljka navečer. U 23:43 Amplitude je dobio moj broj telefona, email i tačnu lokaciju. U 3:58 druga kompanija, Appboy, dobila je digitalni otisak mog iPhonea. 6:25 Demdex je dobio način da pošalje informacije o mom uređaju drugim servisima…
U jednoj sedmici moji podaci su na isti način stigli do preko 5 usluga i kompanija. Prema Disconnect-u, kompaniji koja mi je pomogla da pratim iPhone i koja se fokusira na privatnost, kompanije bi mogle povući skoro 400 GB podataka u jednom mjesecu. Usput, to je polovina mog plana podataka s AT&T-om.
Međutim, i cijeli izvještaj se mora sagledati u pravom kontekstu, ma koliko zastrašujući izgledao.
Dugo smo bili informisani o tome kako velike kompanije poput Facebooka ili Google "zloupotrebljava naše podatke". Ali oni jednostavno često koriste okvire koje obezbjeđuju kompanije treće strane i služe prvenstveno u analitičke svrhe. Zahvaljujući njima, oni mogu poboljšati svoje aplikacije, prilagoditi korisničko sučelje i tako dalje.
Osim toga, Disconnect zarađuje za život prodajom aplikacije Privacy Pro, koja prati sav promet povezan s vašim uređajem. A zahvaljujući jednoj kupovini unutar aplikacije, dobijate opciju da blokirate ovaj neželjeni promet podataka.
Dakle, šta se tajno događa u iPhone-u?
Pa hajde da odgovorimo na nekoliko pitanja i iznesemo činjenice.
Većina aplikacija jednostavno treba neki oblik praćenja korisnika. Na primjer, Uber ili Liftago koji trebaju znati lokaciju kako bi isporučili ispravne informacije o lokaciji. Drugi slučaj su bankarske aplikacije koje prate ponašanje i rad s platnim karticama na način da korisnik bude blokiran i obaviješten u slučaju zloupotrebe.
Na kraju, ali ne i najmanje važno, neki korisnici jednostavno žrtvuju privatnost kako ne bi morali da plaćaju aplikaciju i mogu je jednostavno koristiti besplatno. Čineći to, oni u suštini pristaju na bilo kakvo praćenje.
S druge strane, ovdje imamo povjerenje. Vjerujte ne samo programerima, već i samom Appleu. Kako se možemo nadati bilo kakvoj privatnosti ako ne znamo ko i koji podaci se zapravo prikupljaju i kuda idu, kome dopiru? Kada vaša aplikacija prati hiljade usluga na isti način, zaista je teško uhvatiti zloupotrebu i odvojiti je od zakonite upotrebe.
Apple bi vjerovatno mogao integrirati skup funkcija u iOS koji je sličan aplikaciji Privacy Pro kako bi korisnik mogao sam pratiti promet podataka i eventualno ga potpuno ograničiti. Osim toga, korisniku će biti teško da se odbrani od ove vrste nadzora, pa Cupertino mora intenzivnije intervenirati. U najgorem slučaju, vlasti.
Jer kao što već znamo: ono što se dešava na vašem iPhoneu definitivno ne ostaje samo na vašem iPhoneu.
Izvor: 9to5Mac
Vjerovatno bi bilo objektivno napisati da podatke ne šalju iPhone, već aplikacije koje su na njemu instalirane. Inače, stvar je ko ju je instalirao i pristao na uslove korištenja aplikacije.
Zanimljiva bi bila i lista aplikacija koje su instalirane na tom telefonu
A šta je sa prepoznavanjem da se slični članci pišu o Androidu svaki dan i da nikog nije briga? Mislim da je ovo potpuno isti pisani članak o iOS-u = samo što neki korisnici ne mogu probati jer je utjecalo na njihovog idola :D
To samo znači da su iOS i Android potpuno isti i samo zavisi od toga šta instalirate. Nijedan sistem nije bezbedan, kao što neki ljudi i dalje misle.
Kupio sam TV. Nisam ništa instalirao u njega i želi poslati nešto na mnoge IP adrese svakih 30 sekundi bez mog pristanka. Nakon onoga što sam saznao, ona više neće moći pristupiti internetu - to jest, osim ako sama ne nađe neki otvoreni wifi. Osim što bih ga povezao preko firewall-a sa crnom listom.
Kako bi bilo da priznamo da je ovo namjera, a ne primjena. I ne prati nas samo Huawei, već i iPhone, a možda i više.